Naša obitelj slavi crkvenu godinu
Svi Sveti
Mjesec studeni podsjeća nas na našu prolaznost. Odmah na početku mjeseca slavimo Svi svete (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga), kojima nam Crkva daruje znak pun nade, kazujući da smrt nije zadnja, nego ćemo i dalje svi živjeti s Bogom.
Prije više od tisuću godina blagdan Svih svetih se razvio u spomendan onima, koji su kao mučenici žrtvovali svoje živote. Svi sveti su postali tako blagdanom svih onih, koji su umrli u Isusu Kristu. Oni su nam dali primjer svojim životom, a kojim su nagrađeni zajedništvom u Bogu.
Dan Svih svetih stoga je kao i blagdan Uskrsa, blagdan svih nas. Ako pokušamo živjeti po Evanđelju bit ćemo pribrojeni svetima. Pavao u svojim pismima svetima naziva i živuće.
Imamo prijatelje na nebu, koji nam pomažu da uzmognemo položiti svoj životni ispit. Kako se taj životni ispit može uspješno položiti, kazuje nam Sveto pismo u Govoru na gori (Mt 5,3-12), a također i u Govoru o pravednom sudu kod istog Evanđelista (Mt 25,31-46).
Na Isusovim riječima „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ izrastaju tjelesna djela milosrđa, koja od davnine ljudi među sobom njeguju:
1. Nahraniti gladnoga
2. Napojiti žednoga
3. Odjenuti siromaha
4. Primiti putnika
5. Posjetiti bolesnoga i utamničenoga
6. Pomoći zarobljenom i prognanom
7. Pokopati mrtvoga.
Prijedlozi
Valja nam promisliti kako u ovo naše vrijeme na najbolji način ostvariti tih sedam tjelesnih djela milosrđa:
• Pohoditi bolesnika;
• Darovati primjerice za izgradnju bunara u Africi;
• Prikupljati odjeću i obuću za siromašne;
• Sudjelovati u plemenitim pothvatima, primjerice u potpori akcijama za ostvarivanje ljudskih prava.
